Braća Ćirilo i Metodije započinju širenje hrišćanstva među Slovenima i stvaraju temelje slovenske pismenosti i bogosluženja.
Srpske zemlje ulaze u organizaciju hrišćanske crkve, što predstavlja početak institucionalnog razvoja crkvenog života kod Srba.
| Dolaskom Stefana Nemanje počinje period snažnog razvoja srpske države i gradnje manastira. |
| Nastaje Miroslavljevo jevanđelje, najstariji sačuvani srpski ćirilički rukopis i jedno od najznačajnijih dela srednjovekovne srpske književnosti i umetnosti. Naručio ga je humski knez Miroslav, brat Stefana Nemanje, za Crkvu Svetog Petra i Pavla u Bijelom Polju. |
| Najmlađi sin Stefana Nemanje odlazi na Svetu Goru, gde u ruskom manastiru Svetog Pantelejmona prima monaški postrig i dobija ime Sava, započinjući svoj duhovni put koji će obeležiti istoriju Srpske pravoslavne crkve. |
Zamonašio se u manastiru Studenica nakon što se 1196. godine odrekao prestola u korist svog sina Stefana Prvovenčanog. Tada je primio monaško ime Simeon, dok se njegova supruga Ana zamonašila i dobila ime Anastasija.
| Sveti Sava i Sveti Simeon osnivaju manastir Hilandar na Svetoj Gori, koji postaje duhovno središte srpskog monaštva. |
| Sveti Simeon Mirotočivi upokojio se u manastiru Hilandaru na Svetoj Gori. Njegove mošti ubrzo su postale mesto velikog poštovanja među pravoslavnim vernicima. |
| Sveti Sava prenosi mošti svog oca iz Hilandara u manastir Studenicu kako bi pomirio braću Stefana i Vukana i obnovio jedinstvo srpske države. Ovaj događaj označio je početak snažnog kulta Svetog Simeona u Srbiji. |
Sveti Sava dobija autokefalnost od Vaseljenske patrijaršije u Nikeji i postaje prvi arhiepiskop srpski. Ovo se smatra rođenjem Srpske pravoslavne crkve.
Organizovane su prve srpske eparhije sa sedištem u manastiru Žiča, prvom arhiepiskopskom centru SPC.
| U Žiči je obavljeno krunisanje prvog srpskog kralja. |
| Prvi srpski arhiepiskop kreće na veliko hodočašće u Jerusalim i druga sveta mesta, učvršćujući veze Srpske crkve sa pravoslavnim Istokom i donoseći dragocene relikvije i bogoslužbene predmete u Srbiju. |
| Sveti Sava upokojio se u Trnovu tokom povratka sa drugog hodočašća u Svetu zemlju. Njegove mošti su iste godine prenete u manastir Mileševu, koji je postao jedno od najznačajnijih hodočasničkih mesta srpskog naroda. |
Kralj Vladislav prenosi mošti Svetog Save iz Trnova u svoju zadužbinu, manastir Mileševu. Manastir postaje jedno od najvažnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i mesto velikog hodočašća.
Arhiepiskop Arsenije I prenosi sedište Srpske arhiepiskopije iz Žiče u Peć zbog bezbednosnih razloga.
Na saboru u Skoplju Srpska arhiepiskopija uzdignuta je na rang Patrijaršije, a Joanikije II postaje prvi srpski patrijarh.
| Nakon pogibije cara Uroša V, poznatog kao Uroš Nejaki, gasi se dinastija Nemanjića u muškoj liniji. Srpsko carstvo se raspada na više oblasnih gospodara, što otvara put daljem prodoru Osmanlija na Balkan. |
Posle višedecenijskog raskola obnovljeno je jedinstvo između Srpske i Vaseljenske patrijaršije.
Nakon Kosovske bitke crkva postaje glavni čuvar nacionalnog identiteta, vere i sećanja na kneza Lazara i kosovski zavet.
| Padom Smedereva Srbija gubi državnu samostalnost, a Srpska pravoslavna crkva postaje najvažnija institucija srpskog naroda pod Osmanlijama. |
| Veliki vezir Mehmed-paša Sokolović omogućava obnovu Pećke patrijaršije, a Makarije Sokolović postaje patrijarh. |
| Sinan-paša spaljuje mošti Svetog Save na Vračaru kako bi ugušio srpski ustanak. Na tom mestu danas se nalazi Hram Svetog Save. |
| Patrijarh Arsenije III Čarnojević predvodi Veliku seobu Srba u Habzburšku monarhiju, čuvajući kontinuitet crkvenog života. |
| Osmanske vlasti ukidaju Pećku patrijaršiju, a njene eparhije potčinjavaju Vaseljenskoj patrijaršiji. |
| Srpska crkva u Kneževini Srbiji dobija unutrašnju samostalnost od Carigradske patrijaršije. |
| Nakon međunarodnog priznanja Srbije, Vaseljenska patrijaršija priznaje punu autokefalnost Beogradske mitropolije. |
| Ujedinjenjem svih srpskih crkvenih oblasti ponovo je uspostavljena jedinstvena Srpska patrijaršija sa sedištem u Beogradu. |
| Završena je monumentalna zgrada Patrijaršije Srpske pravoslavne crkve u Beogradu, koja i danas predstavlja administrativno sedište SPC. |
| Zvanično počinje izgradnja jednog od najvećih pravoslavnih hramova na svetu. |
| Posle višedecenijske zabrane nastavljeni su radovi na izgradnji Hrama Svetog Save. |
| SPC organizuje centralne verske manifestacije povodom šest vekova od Kosovske bitke. |
| Nakon martovskog pogroma započinje obnova brojnih porušenih i oštećenih srpskih crkava i manastira. |
| Miroslavljevo jevanđelje upisano je na UNESCO listu „Memory of the World (Pamćenje sveta)”, kao jedno od najznačajnijih pisanih kulturnih dobara čovečanstva. |
| Visoki Dečani, Pećka patrijaršija, Gračanica i Bogorodica Ljeviška nalaze se na UNESCO Listi svetske baštine kao srednjovekovni spomenici na Kosovu i Metohiji. |
| Završena je najveća faza uređenja enterijera, a hram postaje jedno od najvažnijih pravoslavnih svetilišta u svetu. |